Hrvatsko Kulturno Društvo Napredak i mhmaticahrvatskabeč
p o z i v a j u V a s n a T R I B I N U
RUĐER BOŠKOVIĆ – PRETHODNIK SUVREMENIH ZNANSTVENIH TEORIJA
Povodom obilježavanja 300-te obljetnice rođenja
Sudjeluje
Prof. dr. sc. S t i p e K u t l e š a
I n s t i t u t z a f i l o z o f i j u, Z a g r e b
U četvrtak, 27. listopada 2011. u 20 sati
Hrvatski Centar
4., Schwindgasse 14
Ruđer Bošković (Dubrovnik, 1711. – Milano, 1787.) hrvatski fizičar, matematičar, astronom, geodet, inženjer, pjesnik, filozof i diplomat bio je jedan od najistaknutijih svjetskih znanstvenika svoga doba. Nakon što je završio Isusovački kolegij u rodnomu Dubrovniku, u ranoj dobi stupa u novicijat i odlazi na studije u Rim. Izvrstan u matematici i fizici rano postaje nastavnikom matematike na Rimskomu kolegiju (Collegium Romanum). Papa Benedikt XIV. povjerava mu značajne tehničke projekte, uključujući i rješavanje problema pukotina na kupoli bazilike Sv. Petra, kao i prvu geodetsko-katastarsku premjeru, čiji rezultat je i zemljovid Papinske Države iz 1755. godine.
Bošković je sudjelovao u planiranju i izgradnji glasovitoga opservatorija u Breri, a izradio je i planove za nikada izgrađeni opservatorij Rimskoga kolegija. Obavio je istraživačko-diplomatsko putovanje u Luccu i Beč radi rješavanja hidrotehničkog spora između Lucce i Toscane, kao i veliko znanstveno putovanje od Pariza i Londona do Carigrada i Varšave. Bošković je neko vrijeme živio i djelovao u Beču, gdje je svoje najvažnije djelo 1758 Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium napisao i izdao. Zanimljivo je da se na zamolbu carice Marije Terezije uspješno angažirao sa arhitektom Nikolausom Pacassijem oko spašavanja kupole na Prunksaal na Nacionalnoj biblioteci u Beču.
Uslijed problema u Milanu i sve jače netrpeljivosti prema Družbi Isusovoj, kojoj je pripadao, Bošković 1773. odlazi u Pariz gdje ga francuski kralj Ljudevit XV. imenuje ravnateljem optike francuske mornarice, a obavlja i diplomatske poslove za Dubrovnik tijekom Rusko-turskoga rata. Godine 1783. odlučio se vratiti u Italiju, a umire u Milanu 1787.
Iza Ruđera Boškovića ostalo je više od 75 knjiga iz područja matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije i književnosti. Unatoč znanstvenoj djelatnosti, Bošković je tijekom svojega života ljudska djela smatrao prolaznima, dočim je najveće ispunjenje pronalazio u pomaganju bližnjima i potrebitima.
Povodom tristote obljetnice rođenja Ruđera Boškovića papa Benedikt XVI. pohvalio je njegovo djelo riječima: „Njegov život pokazuje kako je moguće uskladiti znanost i vjeru, službu domovini i predanost Crkvi.“
Prof. dr. sc. Stipe Kutleša (rođen 1955. u Duvnu-Tomislavgradu).
Diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1979.), a fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (1982.). Magistirao na poslijediplomskom studiju “Povijest i filozofija znanosti” u Dubrovniku (1986.), a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1993.).
Od 1984. stalno zaposlen u Zavodu za povijest i filozofiju znanosti HAZU, a od 2002. u Institutu za filozofiju, gdje je obnašao i dužnost ravnatelja Instituta.
Predaje na Filozofskom fakultetu DI u Zagrebu (od 1994.), na Hrvatskim studijima (od 1993.), na PMF-u u Zagrebu (1993/94, “Povijest fizike”), na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1996.-98.) te na poslijediplomskom studiju Povijest i filozofija znanosti u Dubrovniku, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te na Hrvatskim studijima u Zagrebu.
Član uredništva časopisa Filozofska istraživanja, Synthesis philosophica, biblioteke Filozofska istraživanja (1995.-2004.), Croatian Journal of Philosophy (2001.-2004.), član savjeta časopisa Croatian Journal of Philosophy (od 2005.), Metodički ogledi i Prolegomena (od 2002).
Član Udruge za promicanje filozofije, Odjela za filozofiju MH, Odjela za prirodoslovlje i matematiku MH, Hrvatskog prirodoslovnog društva, Hrvatskog fizikalnog društva, Hrvatskog filozofskog društva. Pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske (2000.-2003.). Član Organizacijskog odbora simpozija “Dani Frane Petrića” (1992.-2005.). Organizator simpozija Odjela za filozofiju MH koji se svake godine održavaju u Sarajevu (od 2003.). Sudjelovao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima (Dubrovnik, Priština, Augsburg, Ljubljana, Cres, Zagreb, Ludbreg, Trsteno, Pazin, Mali Lošinj, Sarajevo, Osijek).
Objavio 31 znanstveni rad, preko 40 stručnih radova, oko 40 prikaza i recenzija, prijevod dvije knjige i 12 članaka te napisao velik broj leksikografskih natuknica za: Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsku enciklopediju, Hrvatski leksikon, Opću i nacionalnu enciklopediju.
