Ovaj clanak je preuzet iz “Hrvatskih Novina“. Ako netko ne razumije dovoljno dobro tekst na hrvatskom jeziku u gradišćanskoj verziji, neka nam se obrati emailom pa ćemo poslati prijevod.
Prvi svitski boj i gradišćanski Hrvati
Hrvatski Centar i HKD Napredak planiraju u sklopu jur poznatih »Razgovorov u Centru« obilježiti 100 ljet od Prvoga svitskoga boja, jednoga od najvećih globalnih oružanih sukobov. Posebnu pozornost pritom ćedu dostati gradišćanski Hrvati u zapadnoj Ugarskoj kao važni sudioniki ovoga boja ki je započeo na teritoriju „pradomovine“ ubojstvom zadnjega zajedničkoga prijestolonasljednika, a nastavio se austrijskom objavom boja Srbiji. Hrvatski centar želji ugostiti povjesničare i stručnjake na ovu temu iz svih dijelov bivše Monarhije. Prvi ovojetni »Razgovor u Centru« otvorio je povjesničar i dopisni član Hazu dr. Nikola Benčić u razgovoru s Petrom Tyranom. Dr. Benčić nam je svojimi spominjanji i iskustvom svidočio kako su gradišćanski Hrvati sudjelovali u Prvom svitskom boju, tr kako je ta boj uticao na nje. Kako je Petar Tyran najavio, iako povijest pišu pobjednici, Hrvatske novine će u budućoj seriji člankov o Prvom svitskom boju dati priliku da svoju povijest ispričaju i „gubitniki“ ovoga boja.
BEČ — Dr. Nikola Benčić, kao sugovornik zanimljive povijesti, prilikom »Razgovora u Centru« prisjetio se je svojega školovanja u Budimpešti, kade je učio ćirilicu i slušao srpske profesore, bivše političke zatvorenike ke su po ruskom sukobu s Titom optužili da su „titoisti“. No, nije se dr. Benčić samo kao školar sreo s političkimi sukobi. Kao sin gradišćanskih Hrvatov, seljakov iz male hrvatske Narde u zapadnoj Ugarskoj prisjetio se je kako su gradišćanske Hrvate po tom sukobu (od 1951.-1956.) deportirali kao „nepodobne“ u istočnu Ugarsku. Tako se mladi Nikola Benčić, zbog nemogućnosti proboja prema Budimpešti, s još nekolicinom kolegov i školarov zaputio prema Austriji, kade je počeo graditi svoj akademski i privatni život.
1914. ljeta u kom je započeo svitski boj, gradišćanskim Hrvatom se je kroz školovanje nastojao usaditi jaki ugarski patriotizam, pa su I. Svitski boj dočekali kao priliku da se oslobodu austrijskoga jarma. Nažalost, nisu jedini bili u zabludi da će boj durati kratko, milijuni životov su izgubljeni diljem europske bojišnice zbog te ideje. Euforija i patriotizam, po istraživanji dr. Nikole Benčića, splasnuli su po prvi stradali, ubijeni Gradišćanci. Tako su u Koljnofu nestajale po cijele obitelji, pa tako na spomen ploča moremo najti velik broj istih prezimen, ča znači da su gradišćanski Hrvati ginuli u velikom broju. Ipak, točan broj stradalih gradišćanskih Hrvatov nikad nije utvrdjen, iako Ugarska jur duže vrime najavljuje obznaniti točan broj stradalih na svojem teritoriju, no dr. Benčić smatra da ćemo to čekati još par ljet.
Jur sada se je pojavilo veliko zanimanje za ovu tematiku, pa će Hrvatski centar ugostiti vrijeda čim već narodov sudionikov Prvoga svitskoga boja, od Ugrov, Srbov, Vojvodjanov, Slovakov i Hrvatov, ki bi nam mogli dati svaki svoju sliku ovoga presudnoga dijela povijesti i tako morebit dati okvir za razumivanje uzrokov i posljedic boja ki je započeo i obilježio prošlo stoljeće. (Jelena Duvnjak)
