Razgovor u Centru sa dr. Dinkom Šokčevićem pobudio je veliku pozornost.
Tekst i fotografije preuzeti iz tjednika “Hrvatske novine” (www.hrvatskenovine.at).
»1914. i Hrvati« — Dinko Šokčević – o gradišćanski i Hrvati u Ugarskoj
Seriju predavanja i rasprav na temu „Prvi svitski boj i Hrvati“ zajedno organiziraju Hrvatski centar u Beču i bečki ogranak Hkd Napredak u okviru »Razgovora u Centru«. Prvi u ovoj seriji je bio referirao povjesničar Nikola Benčić još u januaru o. lj. Srijedu, 12. feb. u Beču je gostovao hrvatski povjesničar i kroatist iz Ugarske i ravnatelj nedavno otvorenoga Ugarskoga kulturnoga instituta u Zagrebu dr. Dinko Šokčević, a njegov sugovornik je bio glavni urednik Hrvatskih novin Petar Tyran. Kao uvod u temu „1914. i Hrvati“ Šokčević je dao kratak pregled ugarske povijesti posebno se osvrnuvši na povijest Hrvatov u Ugarskoj i prekretnice u većstoljetnom suživotu Hrvatov i Ugrov.
BEČ — Prošlotajedni »Razgovor u Centru« ugostio je dr. Dinka Šokćevića, hrvatskoga povjesničara i kroatista iz Ugarske. Dr. Šokčević se je po studija povijesti umjetnosti i arheologije u Zagrebu, 1990. zaposlio u novinarskoj struki u tjedniku ugarskih Hrvatov Hrvatskom glasniku, ondašnji Narodni novina.
Istoga ljeta je počeo djelati na Filozofskom fakultetu Sveučilišća Janus Pannonius u Pečuhu. Prvo je predavao povijest Balkana u okviru Odsjeka za povijest (seminar za balkanistiku) u svojstvu gosta-predavača. Iduće ljeto je stekao status asistenta na katedri za hrvatski jezik i književnost, kade i danas predaje, drži kolegije iz povijesti i kulturne povijesti Hrvatov, a na katedri za povijest predaje Povijest i kulturnu povijest Balkana. Danas je sveučilišni docent, pročelnik Odsjeka za kroatistiku i ravnatelj Instituta za slavistiku na Sveučilišću u Pečuhu (od 2008. lj.). Ravnatelj je nedavno otvorenoga Ugarskoga kulturnoga instituta u Zagrebu.
Pred brojnimi gosti, med kimi je bila i ministrica savjetnica u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču dr. Zdenka Weber, dr. Šokčevića je ugostio Petar Tyran. Iskoristio je tu priliku da publiki pokaže primjerak Naših Novin (prethodnika Hrvatskih novin) iz 1914., ke su tada bile stare samo četira ljeta. Toga ljeta novine su izašle u Ugarskoj i bile su jako sklone kralju ods. cesaru, a jur u februaru su najavili nemire i mogući boj. Tako male i mlade novine su iznenadjujuće dobro predvidile daljnji tijek nemira, brzo su izvijestile o ubojstvu prijestolonasljednika i njegove žene još pritom objavile njeve fotografije.
Povjesničar dr. Dinko Šokčević u Hrvatski centar je došao kao svojevrsni zastupnik juga Ugarske, i cijenjeni povjesničar kako bi nam dao novi kut gledišća toga traumatičnoga ljeta. Dr. Šokčević se je puno bavio hrvatsko-ugarskimi odnosi, od 1790. do 1918. ljeta, te je pisao o stereotipi ki su vladali u javnosti, o onimi stereotipi ke su Ugri imali o Hrvati, ali i obrnuto. Tijekom istraživanja i iščitavanja tadašnjih novin, dr. Šokčević je utvrdio da je toga prijelomnoga 1914. ljeta u odnosi Hrvatov i Ugrov vladalo zatišje. 1913./14. u Hrvatskoj je aktualna hrvatsko-srpska koalicija, ka je sklopila primirje s Ugri. Iako je desetljeće prije, 1905., dr. Frano Supilo promovirao savez Hrvatov i Ugrov, a protiv Austrije, ta idila nije dugo potrajala.
Takov odnos se je odrazio na Hrvate u Ugarskoj, prvenstveno Bunjevcev, ki su tih ljet osnovali Udrugu za pokretanje bunjevačkoga školstva, i toga 1914. ugarska vlada u Pešti odlučuje da prijedlog uzme u obzir. I Hrvati i Ugri su bili složni u tom da u tom boju osvetu prijestolonasljednikovu smrt, i predvidjali su da će durati kratko. I baka dr. Šokčevića mu je prepričavala kako su muškarci bili oduševljeni bojem, dokle su hrvatske žene ipak bile bojažljivije, a dr. Šokčević smatra da su za ta entuzijazam krivi novinari i političari, tr Crikva. Hrvati su pak u boj išli iz uvjerenja da ako se dokažu pred carem, i da će tada moći s pravom zahtjevati promjenu svojega položaja i da će Hrvatska biti ujedinjena i jednaka ostalim državam u novom dualističkom okruženju.
Nažalost, povijest je za sve Hrvate, i one u Hrvatskoj i one u Ugarskoj namijenila tužniju sudbinu, ka ih je pratila skoro cijelo prošlo stoljeće. »Razgovori u Centru« nastavit ćedu se i dalje baviti ovom potresnom tematikom, skupa s idućimi uvaženimi gosti, tr će nastaviti slagati mozaik patnje hrvatskoga naroda diljem Europe.
(Jelena Duvnjak)
