Hodočašće u Vječni Grad
Godinu 2016. Napredak u Beču započeo je šaroliko, zanimljivo i intenzivno.
Prvo nam je na programu bilo hodočašće u Rim (15., 16. i 17. siječnja) o povodu „Godine milosrđa“. Napretkovi prijatelji iz Italije Movimento Christiano Lavoratori – MCL (Pokret kršćanskih radnika) pozvao nas je o proslavi svoje 40. godišnjice na zajedničku audijenciju kod Rimskog biskupa – pape Franje. Takvu ponudu nismo mogli odbiti.
Napretkovcima iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Crne Gore pridružilo se i nas 37 iz Austrije, skupa 90-ak ljudi u vječnom Gradu. Smještaj u Domus Croata, kući za hrvatske hodočasnike, i u hotelu Sv. Maura.
U subotu velika gužva i još veće sigurnosne kontrole zbog moguće opasnosti od radikalnog terorizma koji neumoljivo i drsko ponižava cijeli svijet. Bili smo počašćeni sjediti u prvim redovima u dvorani Pavla VI. na audijenciji. Domaćini MCL često su u izlaganjima riječju i slikom isticali svoju suradnju sa HKD Napredak. Naravski, predsjednik Napretka mons. dr. Franjo Topić u svojoj je riječi izvrsno predstavio Društvo.
Na kraju audijencije mos. F. Topić posebno se zahvalio papi Franji i uime Napretka predao mu sliku blažane Katarine Kosača, posljednje bosanske kraljice, rad akademskog slikara Ante Mamuše, koji je također bio s nama.
O svemu su izvijestili mnogi elektronski mediji (TV HEMA iz Sarajeva, HRT u emisiji „Pogled preko granice“) kao i tiskovni:
http://www.katolicki-tjednik.com
http://www.vecernji.hr/
a više se može pogledati i na www.hkdnapredak.com.
Za nas je posebno dirljiv bio doživljaj što nas je rimski biskup na prepunom trgu sv. Petra posebno pozdravio na kraju Angelusa u nedjelju 17.
Naš se boravak i razgledanje nastavili smo po najvažnijim točkama Vječnoga Grada, a posebno posjetom mjestima važnim za hrvatski narod: grob Katarine Kosača, Julija Klovića, Papinski zavod sv. Jeronima, itd.
Nezaboravna će nam svima ostati i zajednička večera u Domus Croata „Bl. Ivan Merz“ na kojoj su sudjelovali i predstavnici MCL i EZA.
—
Stipendije za 2015/2016. godinu
U petak 5.2.2016. imali smo poslasticu od svečanosti – dodjelu stipendija Fonda „fra Ivan Franjo Jukić“ za tekuću školsku godinu. Svečano potpisivanje ugovora i uručenje trinaest stipendija od po 500 eura obavljeno je u prostorijama Kamernog teatra, smještenog u Napretkovoj palači usred Sarajeva.
U ovom lijepom činu sudjelovali su stipendisti sa roditeljima i predsjednicima svojih podružnica. Stipendije je uime Fonda uručio njegov dugogodišnji predsjednik g. Filip Zloušić. On je istaknuo da je ovo prvotna zadaća HKD Napredak i kako vjeruje da stipendije i ove godine dolaze u prave ruke, u ruke onih koji će je svojim dobrim studijem, aktivnošću u Napretku i ljudskošću opravdati povjerenje HKD Napredak.
Glavna podružnica Beč na ovaj način djelatno pokazuje širinu Napretkova djelovanja uopće i zajedništvo cijelog Napretka u ispunjavanju ciljeva koje su nam još davne 1902. postavili njegovi začetnici. S ovogodišnjim brojem dosad su ukupno dodijeljene 233 stipendije iz Fond „Jukić“ Glavne podružnice Beč.
Nazočne je pozdravio i predsjednik Središnje uprave Napretka mons. Prof. dr. Franjo Topić. On je pozvao studente da se trude i marljivo rade jer su to preduvjeti za uspjeh, kao i da po završetku studija ostanu u domovini BiH i na taj način doprinesu njezinom razvoju.
Pozvao ih je također da se aktivnije uključe u rad svojih podružnica HKD Napredak.
Ovom skupu koji je odisao nadom u bolju budućnost obratio se i mr. Teofil Gavrić iz Kaknja. On je svojedobno bio stipendist Fonda „Jukić“, završio Poljoprivredni fakultet u Sarajevu i magistrirao. Sada je zaposlen kao asistent na istom fakultetu i zasnovao je obitelji. Iskoristio je priliku i zahvalio se na stipendiji koja mu je, kako je rekao, mnogo olakšala studij. Ovom prilikom je mr. Gavrić vratio cjelokupan iznos stipendije. Hvalevrijedan primjer, kako zbog uspješnog studija i nastavka karijere u domovini. A povrat stipendije daje dodatnu nadu da će Fond „Jukić“ nastaviti i ubuduće prema svojim snagama dodjeljivati stipendije dobrim i potrebitim studentima u staroj domovini.
—
DOBITNICI STIPENDIJA ZA 2015/16. ŠKOLSKU GODINU
—
26. tečaj njemačkog jezika
U veljači je započeo naš 26. po redu tečaj njemačkog jezika u suradnji sa Arbeiterkammer i Berufsförderungsinstitut. Zahvaljujući uglavnom našoj kolegici Tini Vlašić, koja već godinama nosi organizacijske poslove tečaja, i ovaj puta imamo šest grupa polaznika podijeljenih na četiri radna dana. Ovim projektom ispunjavamo prvotnu i temeljnu zadaću Društva: znanjem pomoći svome narodu da ima bolji život.
—
Prvi Razgovor u Centru 2016.
U veljači smo imali i prvi Razgovor u Centru ove godine. Prvi gost ove godine bio je ministar savjetnik dr. Heinz Tychi, koji je takoreći svoj životni vijek proveo radeći u Odjelu za manjinska pitanja u austrijskom saveznom Kancelarstvu.
Ovdje prenosimo članak iz „Hrvatskih novina“ o tome. (Mala prilika da provjerite koliko razumijete hrvatski jezik u izvedbi Hrvata iz Gradišća!)
—
Dr. Tichy govorio u Beču o pogibelji da izbiglička kriza potisne pitanja narodnih manjin u drugi plan
U sklopu obilježavanja 30. obljetnice utemeljenja i djelovanja Bečke djelatne zajednice za narodnosna pitanja (Arge), gost tribine »Razgovor u Centru« i Petra Tyrana u Hrvatskom centru u Beču bio je predsjednik DZ-a dr. Heinz Tichy. On stoji na čelu DZ-a od samoga nje početka, a po struki je pravnik i priznati austrijski stručnjak za manjinska i ostala ljudska prava. Tribinu su organizirali Hrvatski centar (HC) u Beču i bečka podružnica HKD Napredak (svaku prvu srijedu u misecu).
Zbog Pepelnice ili Čiste srijede »RuC« su ovput premjestili na četvrtak, 11. februara. Nazočne je uvodno pozdravio član DZ-a Štefan Pauer. S gostom je o stanju i problematiki šest austrijskih autohtonih nacionalnih manjin, gradišćanskih Hrvatov, koruških Slovencev, Madjarov, Čehov, Slovakov i Romov kroz tri desetljeća razgovarao Petar Tyran, kurator HC-a i glavni urednik Hrvatskih novin.
BEČ — „U 30 ljet, od osnutka Bečke djelatne zajednice za narodnosna pitanja-Instituta za narodnosna pitanja (DZ), mnogo se je toga prominilo. Ono ča je prije tri desetljeća bilo nezamislivo, da i u gradu Beču budu priznate autohtone narodne manjine, ostvarilo se je“, rekao je gost razgovora dr. Heinz Tichy dodavši kako se u austrijskoj pravnoj teoriji nije željilo takovo ča prihvatiti. Napomenuo je kako je danas stanje čisto drugačije jer ostvarenje manjinskih prav kontrolira stručna skupina Vijeća Europe i sve one ki kršu odredbe usvojene Okvirne Konvencije o zaštiti prava nacionalnih manjin, upozorava. Med njimi i Austriju, ustvrdio je austrijski stručnjak za manjine. „Posebno velika potreba nadoknade ča se tiče provedbe manjinskih prav autohtoncev, pak tako i gradišćanskih Hrvatov postoji u Beču, pa Vijeće Europe kontrolira i pritišće Austriju da bude aktivnija, rekao je dr. Tichy.
Na upit da li bi aktualna izbiglička kriza mogla škodno uticati na provedbu manjinskih prav austrijskih nacionalnih manjina, predsjednik DZ-a je rekao kako je to trenutačno „vrlo teško procijeniti“.
„Čemeran scenarij bi bio da se zbog krize negativan uticaj prema strancem pojača, pa da neriješena pitanja autohtonih narodnih manjina već ne budu u središću pozornosti već budu potisnuti u drugi plan“, ustvrdio je upozorivši manjinske predstavnike da to ne smu dozvoliti. Dodao je kako i politika mora primjedbe Vijeća Europe „ozbiljno shvatiti“ i otkloniti to nač ih se upozorava.
Izmed ostaloga predsjednik DZ-a dr. Heinz Tichy spomenuo je i sve upadljiviju nazočnost politike i političarov kad je rič o zaštiti prav narodnih manjin ke obitavaju izvan matične domovine, ukazavši na pogibelj od zloupotrebe upravo i iz susjednih držav.
U sklopu razgovora promoviran je i novi Zbornik pod naslovom »Novi razvoji narodnosnih skupin u Beču. 30 ljet Bečke Djelatne zajednice«, čiji su uredniki Tichy i Richard Basler.
Na kraju razgovora gostu je prigodni poklon (potkovano jaje iz svoje domovine Bosne) uručio predsjednik bečkoga Napretka Filip Zloušić.
Min. savj. dr. Heinz Tichy u medjuvrimenu umirovljeni je visoki austrijski činovnik, a puno ljet, od 1975. do 1984. je bio peljač Odjela za manjinska pitanja u austrijskom saveznom Kancelarstvu. Potom je bio zaposlen i u austrijskom Ministarstvu znanosti, tr obrazovanja. Član je najvišega šesteročlanoga Vijeća austrijske Evangeličke crikve. H. Tichy je rodjen 1948. ljeta u Beču i ima češke i slovačke korijene.
(Snježana Herek)
