„Imamo 60 milijuni izbiglic širom svita, nikada ih u povijesti nije bilo već“, rekla je dr. Melita H. Šunjić. glasnogovornica Visokoga komesarijata Ujedinjenih narodov za izbiglice (UNHCR) u srijedu, 11. maja u Hrvatskom centru u Beču u sklopu »Razgovora u Centru«, ki je peljao glavni urednik HRVATSKIH NOVIN P. Tyran. Ova priznata novinarka rodom iz Rijeke, publicistkinja i apsolventica Instituta za publicistiku Bečkoga sveučilišća ka od 1993. ljeta djela u Beču, dala je u sklopu razgovora svoj osvrt na trenutačnu izbigličku krizu i predstavila neke UNHCR-ove aktivnosti i projekte.
BEČ — „U rješavanju nastale izbigličke krize nima jednostavnih rješenj, jer to nije čisti izbiglički nego mišovit pokret, obzirom da se njim nije dobro rukovodilo i dopustilo se je da se razvije cijela kriminalistička industrija“, istaknula je dr. Šunjić dodavši kako je krijumčarenje izbiglic postao najunosniji posao, „biznis bez rizika“, ča potvrdjuju i podatki s terena.
S druge strane kako je rekla triba poštovati Ženevsku konvenciju i omogućiti „pravilnu azilantsku proceduru“ svakom podnositelju zahtjeva za azil, tr po provjeri one ki su ekonomske izbiglice i ne ispunjavaju propisane uvjete brzo vratiti odakle su došli.
Pri ovom »Razgovoru u Centru«, u kom Petar Tyran u posebnoj programskoj ljestvici Hrvatskoga centra svaki misec predstavlja jednu istaknutu ličnost, poznatu osobu iz javnoga života Austrije ali i iz susjednih zemalj, po mogućnosti i s direktnom vezom hrvatskomu (manjinskomu) pitanju gost pri ovoj priredbi dr. Melita Šunjić napomenula je kako „je važno pružati pomoć ljudem na licu mjesta, u zemlja porijekla izbiglica, kako bi ostali doma i ne bi kretali u Europu, ku im krijumčari/šleperi i zainteresirani za profit opisuju kao mjesto bogatstva, dobrodošlice, raskošnih stanov i života. Kritizirala je države članice EU-a ke ne želju solidarno podiliti izbiglički teret, kako su ljudi iz nekih od njih i sami bili izbiglice. „Kao dvoljetna sam 1957. ljeta s majkom, ka je bila polu Austrijanka, došla u Austriju kao izbiglica. Tata, ki je kao bivši partizan imao problemov s tadašnjom vlasti u Jugoslaviji, naknadno je ilegalno prešao granicu i priključio nam se je i do mojega 10. ljeta živili smo u izbigličkom prihvatilišću u Gornjoj Austriji“, povidala je dr. M. Šunjić.
Potom kad su od UNHCR-a ki je gradio izbigličke stane dostali stan u Beču, konačno su, kako je istakla dostali i kućnu adresu. „Na to sam bila strašno ponosna i stopr tada mi je bilo jasno da sam i ja nosila stigmu izbigličkoga diteta, opterećenoga da nima adrese i da nikamo ne pripada“, dodala je glasnogovornica UNHCR-a, medjunarodne organizacije ka je obilježila ne samo ditinstvo nego i jur već od 20 ljet obilježava nje život i djelovanje. Ono ča ju posebno brine je nećutljivost nekih europskih zemalj za izbigličke probleme i patnje pa, kako je istakla, rasprava o izbiglica „skrećeno u desno“. Gošća razgovora odgovarala je i na brojna pitanja iz publike i sudjelovala u živoj diskusiji.
Na kraju razgovora predstavljena je i knjiga dr. Melite H. Šunjić »Remix im Kochtopf«, o improvizacijami u kuhanju, namijenjena studentom, samcem, „teškim djelačem“ i kaotom u domaćinstvu, ku je posvetila svojemu sinu.
Dr. Šunjić na razgovoru zahvalio je Filip Zloušić predsjednik bečke podružnice Hkd-a Napredak, ki u suradnji s Hrvatskim centrom priredjuje ov »RuC«.
(Snježana Herek)
članak preuzet iz “Hrvatske novine“, 19.5.2016.
