U srijedu 02. studenog u Hrvatskom centru gostovao je novi urednik ORF-a Gradišće koji će preuzeti dužnost 01. siječnja 2017. U nastavku prenosimo tekst Snježane Herek u cijelosti.
Gost »Razgovora u Centru« u Hrvatskom centru u Beču bio je novi direktor Zemalj­skoga Orf-studija Gradišće, mag. Werner Herić (51), ki će dužnost u Željeznom pre­uzeti 1. januara 2017. ljeta. Razgovor je peljao kurator Hrvatskoga centra i glavni urednik Hrvatskih novin Petar Ty­ran, a teme su bile Herićev život i dosadašnje djelo tr ak­tualno stanje i plani za budućnost novoga direktora Orf-a Gradišće, ki je prvi gradišćanski Hr­vat na toj vi­sokoj dužnosti.
Dezignirani novi direktor Orf-studija Gradišće mag. Werme Herić rodjen je u južnograd. Čembi (Schandorf), a još za vrime svojeg studija ze­mljopisa i povijesti bio je suradnik Orf-a u Željeznom, a potom i peljač hrvatske TV-emisije Dobar dan Hrvati.
Kako je povidao na bečkom predstavljanju je cijeli red ljet bio dopisnik Orf-a u Beogradu, a kasnije je djelao za razli­čne domaće i strane medijske kuće. Peljač razgovora Petar Tyran izrazio je želju gradiš­ća­nskih Hrvatov da dostanu veću minutažu u radio- i TV- programu, od one ku sad ima­ju, kako bi im mediji kao narodnoj manjini postali dostupniji.
„Sada imamo jednoč u tajedno skromnih pol ure TV- programa, ča je jako malo u prispodobi s drugimi. Radio- emisije su takaj vrlo skromne po vrimenskom opsegu i izno­su dnevno 47 minut. I to bi se naravno moglo i moralo pro­ši­riti“, rekao je Tyran.
Odgovarajući na Ty­ranovu konstataciju W. Herić je rekao kako proširenje emisija za manjine na ORF-u vi­di jedino ako se radio digitalizira i tako dos­taju novi kanali.
„Za Orf će cijeli ta proces biti problem re­sursov tj. pinez“, napo­menuo je dodavši: „Ako i do­staješ novu frekvenciju moraš ju stalno puniti programom, i ovde se javlja problem, gdo će ta program plaćati?“. Istakao je kako se danas „radikalno“ minja pristup prema javnim medijam, ča je posljedica uzna­predovale digitalizacije, ka je jur zahvatila glazbenu industri­ju, bankarstvo, itd. „Ako gu­biš publiku, ne moreš tražiti pretplatu!“, rekao je Herić, istaknuvši kako se javni servisi mo­raju početi mnogo već baviti mladimi i društvenimi mrižami. ke oni koristu, poput facebooka, twittera itd.
Svoju konstataciju potkripio je podatkom nimškoga istra­ži­vanja da već od 80% mladih u Nimškoj informacije koristi is­ključivo prik facebooka. U sklo­pu razgovora bilo je riči i o m­o­gući podnaslovi na nimškom jeziku u hrvatskoj TV-emisiji, tr želji gradišćanskih Hrvatov da se u TV-programu u austrij­ski dnevni listi uz naslov m­a­njinske emisije Heimat fremde Heimat („Domovina, strana domovina“) na nimškom jeziku, najavljuje i emisija Do­bar dan Hrvati na hrvatskom, odnosno Dober dan Koroška, na slovenskom jeziku, kao pri­znanje austrijskim narodnim manjinam. Ča se dvojezičnosti tiče, Werner Herić je rekao ka­ko je on „dobar primjer“ koliko je dvojezičnost značajna.
Na kraju predsjednik bečke podružnice Hkd Napredak Fi­lip Zloušić zahvalio je Heriću na gostovanju, poklonivši mu Napretkovo „potkovano jaje“.
(Snježana Herek)